Znam šta mi smeta. Zašto onda ništa ne menjam?
Ukratko: Razumeti šta nam smeta nije isto što i promeniti ponašanje. Poznato ponašanje, na primer pristajanje na tuđu molbu, donosi trenutno olakšanje jer izbegavamo nelagodu, sukob ili tuđe razočaranje, pa ga lako ponavljamo. Promenu otežavaju i strah, krivica, rana uverenja i stvarne okolnosti. Prvi pomak može biti mali: zastati pre odgovora i uzeti u obzir i sebe.
Ponovo ste pristali na nešto što niste želeli. Već dok ste govorili „može“, znali ste da nemate ni vremena ni volje. Ali bilo vam je neprijatno da odbijete.
Sada ste umorni i ljuti na sebe. Obećavate da ćete sledeći put drugačije, a onda se sledeći put dogodi gotovo isto.
„Sve mi je jasno. Zašto onda ništa ne menjam?“
Možda ste o svom problemu mnogo razmišljali, razgovarali sa bliskim ljudima, čitali knjige i sačuvali desetine objava u kojima ste se prepoznali. Umeli biste i nekome drugom da objasnite šta bi mogao da uradi u sličnoj situaciji.
Ipak, kada se sami nađete u njoj, ponovo prećutite, pristanete ili odložite razgovor.
Razumeti šta nam smeta jeste važan korak. Ali u trenutku kada treba da postupimo drugačije, suočavamo se i sa posledicama tog izbora: nečijom reakcijom, sopstvenom nelagodom ili neizvesnošću oko toga šta sledi.
Možemo želeti promenu i istovremeno se plašiti onoga što ona donosi.
Šta nam poznato ponašanje trenutno olakšava?
Zamislite da vas bliska osoba zamoli za uslugu. Imali ste napornu nedelju i potrebno vam je slobodno popodne. Želite da odbijete, ali se odmah javljaju pitanja:
„Šta ako se naljuti?“
„Hoće li pomisliti da sam sebična?“
„Šta ako meni sutra zatreba pomoć?“
Pristajete. Na trenutak vam je lakše. Više ne morate da smišljate kako ćete odbiti niti da čekate odgovor na svoje „ne“.
Tek kasnije, kada još jednom odložite svoje planove, dolazi nezadovoljstvo.
Ako posmatramo samo posledicu, teško je razumeti zašto ponavljamo nešto zbog čega se osećamo loše. Ali kada pogledamo šta se dogodilo neposredno pre pristajanja, vidimo i ono kratko olakšanje.
U tom trenutku izbegli ste neprijatan razgovor. Cena je došla kasnije.
Zato savet „samo reci ne“ često preskače najteži deo. Možda vi već znate kako ta rečenica glasi. Ono što vam je teško jeste da je izgovorite i sačekate tuđu reakciju, bez brzog povlačenja i dodatnog pravdanja.
Šta zapravo otežava promenu?
Korisno je da pitanje „Zašto sam opet ista?“ zamenimo konkretnijim:
„Šta mi je u toj situaciji otežalo da postupim onako kako sam želela?“
Možda se plašite da ćete izgubiti nečije odobravanje. Možda ne znate kako da izrazite neslaganje bez svađe. Možda ste toliko iscrpljeni da vam je pristajanje u tom trenutku delovalo kao jedino za šta imate snage.
Odgovor je važan jer nam ne treba ista pomoć za svaku prepreku.
Nekome je potrebno da uvežba razgovor. Nekome podrška da podnese tuđe nezadovoljstvo. Nekome su potrebni novac, vreme ili bezbedniji uslovi da bi promena uopšte bila moguća.
Slično je i sa drugim odlukama. Možemo znati da nam posao ne odgovara, a da nemamo finansijske uslove da ga napustimo. Možemo želeti da iznesemo mišljenje, ali očekivati podsmeh jer smo ga ranije doživeli.
Zato „znam šta mi smeta“ još ne znači „imam sve što mi je potrebno da to promenim“.
Pravila po kojima živimo, a retko ih preispitujemo
U transakcionoj analizi ponavljajuće obrasce možemo istraživati kroz pojam životnog skripta. Taj koncept povezuje naša rana iskustva i zaključke o sebi, drugima i životu sa načinima na koje kasnije tumačimo situacije i pravimo izbore.
Ti zaključci mogu da zvuče ovako:
„Da bih bila prihvaćena, treba da budem dobra i da ne pravim problem.“
„Moje potrebe mogu da sačekaju.“
„Ako se neko naljuti na mene, verovatno sam nešto pogrešila.“
Ne moramo ih svesno izgovarati da bi uticali na naše ponašanje. Možemo ih primetiti kada nam tuđe razočaranje odmah postane dokaz da smo bili sebični ili kada automatski tražimo način da sve postignemo, pre nego što razmotrimo da nešto odbijemo.
To ne znači da je naš život unapred određen. Prepoznavanje ovih pravila omogućava nam da ih preispitamo: da li se zaista slažemo s njima i danas? Da li važe u ovom odnosu? Šta se dogodi kada pokušamo drugačije?
Zašto prvi pokušaj može da bude neprijatan?
Možda ćete odbiti uslugu, a zatim satima razmišljati da li ste bili grubi. Možda ćete poželeti da pošaljete još jednu poruku i ipak ponudite pomoć.
Ako ste očekivali trenutno olakšanje, mogli biste da pomislite da ste pogrešili.
Ipak, samo osećanje krivice nije dovoljno da procenimo svoj postupak. Potrebno je da pogledamo i šta se zaista dogodilo. Da li ste prekršili dogovor? Da li ste nekoga uvredili? Ili ste pristojno rekli da ovog puta ne možete?
Tuđa reakcija je takođe važna. Neko će prihvatiti vaše odbijanje. Neko će biti razočaran. Neko će pokušati da vas nagovori da se predomislite.
U tim situacijama učimo i nešto o odnosu: ima li u njemu prostora za naše potrebe i neslaganje? Možemo li da razgovaramo o tome ili se od nas očekuje da uvek popustimo?
Kako može da izgleda prvi pomak?
Vratimo se molbi s početka teksta.
Ako vam je trenutno teško da odmah odgovorite, prvi korak može da bude:
„Moram prvo da proverim svoje obaveze. Javiću ti.“
Tako dobijate vreme da razmotrite koliko možete i šta želite, pre nego što automatski pristanete.
Možete se zapitati: „Da ne brinem toliko o reakciji druge osobe, šta bih odgovorila?“ Zatim razmotrite i stvarne obaveze, ranije dogovore i moguće posledice.
Ako vam se ovaj obrazac uporno ponavlja, na terapiju možete doneti upravo jednu takvu situaciju. Šta ste pomislili kada je molba stigla, šta ste osetili, šta ste očekivali i u kom trenutku ste odustali od odgovora koji ste želeli da date? Konkretan događaj često daje više materijala za razumevanje nego opšti zaključak „ne umem da se zauzmem za sebe“.
Možda ćete sledeći put ponovo osetiti nelagodu. Ali ćete zastati pre odgovora. Možda ćete reći da danas ne možete. Možda ćete ponuditi samo onoliko pomoći koliko vam zaista odgovara.
U toj situaciji promena znači da ste, pre nego što ste odgovorili drugome, uzeli u obzir i sebe.
O autorki
Stručni izvori i dodatno čitanje
- Negative reinforcement. APA Dictionary of Psychology, American Psychological Association. dictionary.apa.org
- Experiential avoidance. APA Dictionary of Psychology, American Psychological Association. dictionary.apa.org
- About TA: key concepts of transactional analysis, uključujući životni skript. International Transactional Analysis Association. itaaworld.com
- Bouton, M. E. (2014). Why behavior change is difficult to sustain. Preventive Medicine, 68, 29–36. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
Kada se isti obrazac stalno vraća
Psihoterapija može da bude mesto gde ćeš, zajedno sa stručnjakom, istražiti šta jedan obrazac održava i kako bi moglo drugačije. U aplikaciji Korak možeš da pregledaš profile proverenih psihoterapeuta, upoznaš se sa njihovim pristupom i izabereš osobu koja ti odgovara.
Zoricu Đukić, master pedagoškinju i psihoterapeutkinju pod supervizijom, možeš da pronađeš u mobilnoj aplikaciji Korak, gde možeš da pogledaš njen profil i zakažeš seansu. Preuzmi aplikaciju, pronađi psihoterapeuta koji ti odgovara i napravi svoj prvi korak.
Preuzmi aplikaciju KorakČesto postavljana pitanja o promeni ponašanja
Zašto ne menjam ponašanje iako znam da mi smeta?
Zato što razumevanje problema nije isto što i promena ponašanja. Promena može zahtevati suočavanje sa strahom, krivicom, neizvesnošću ili tuđim reakcijama. Ponekad postoje i praktične prepreke koje je otežavaju.
Zašto stalno ponavljam iste obrasce ponašanja?
Ponavljamo ih, između ostalog, zato što nam poznato ponašanje može doneti kratkoročno olakšanje. Kada izbegnemo neprijatnu situaciju, trenutno se osećamo bolje, pa je veća verovatnoća da ćemo sledeći put reagovati na sličan način.
Kako da počnem da menjam ponašanje?
Prvi korak je da prepoznaš šta se događa neposredno pre nego što ponoviš obrazac: šta misliš, osećaš, čega se plašiš i šta pokušavaš da izbegneš. Zatim izaberi mali, konkretan korak koji možeš da isprobaš u sličnoj situaciji.
Može li psihoterapija da pomogne u promeni ponavljajućih obrazaca?
Može. U psihoterapiji možeš da istražiš kako su određeni obrasci nastali, šta ih održava i kako da razviješ drugačije načine reagovanja. Terapijski rad može uključivati razumevanje iskustava, emocija, uverenja i uvežbavanje novih ponašanja.